Djeca diljem Hrvatske provode projekte održivog razvoja!

Zamislite da ste u školi imali priliku razvijati svoju projektnu ideju, riješiti konkretan problem u svojoj lokalnoj zajednici, naučili izraditi financijski plan, montirati video, napisati PR članak i zamolbu za donaciju ili pak usavršiti vještine zagovaranja pri lokalnim vlastima kako bi se unaprijedile ustaljene društvene prakse. Što mislite? Koliko biste iz ovih iskustva naučili u usporedbi s paletom praktičnih znanja i vještina koju već desetljećima naša djeca dobivaju u školama?

Upoznajte se s LORA-om, projektom koji mijenja uobičajene obrasce, nudi kvalitetnija obrazovna rješenja, a glavnu riječ daje onima na kojima društvo ostaje – djeci!

„LORA – laboratorij održivog razvoja“ projekt je koji formalno tematizira ciljeve održivog razvoja koje su 2015. godine utemeljili Ujedinjeni narodi prezentiravši dokument Agenda 2030. i osmislivši 17 ciljeva koje svijet planira ostvariti do 2030. godine. Održivi razvoj važan je jer predstavlja svojevrsnu okolišnu, ekonomsku i društvenu ravnotežu koja se mjeri zadovoljavanjem potreba sadašnjih generacija, bez ugrožavanja mogućnosti zadovoljenja potreba budućih generacija.

Projektom „LORA“ udruga Bioteka sa svojim se partnerima, udrugama Hyla i Biom te OŠ Borovje, priključila ovoj UN-ovoj inicijativi. Primjenom vlastite inovativne metodologije odlučili smo protresti obrazovni sustav te obrnuti uloge.

Naš se pristup pri tome temelji na učenicima kao pokretačima promjena, koje mentoriraju njihovi učitelji, a njih pak mentoriraju educirani stručnjaci, zaokružujući tako suradnji javnog i civilnog sektora za bolje društvo.

U priču se uključuje i privatni sektor, kao i brojni volonteri, budući da djeca i učitelji rade na projektima koji se ne odvijaju samo unutar školskih zidova, kako je to uobičajeno, već rade konkretne promjene u svojim lokalnim sredinama u kojima vlastitim primjerom pokazuju kako mogu doprinositi održivom razvoju zajednice u kojoj sva tri sektora žive.

U svakoj školi djeca su podijeljena u timove od kojih svaki ima svoj zadatak. Tu su „statističari“ – tim koji prikuplja i obrađuje podatke, „financijaši“ – tim čiji je zadatak komunikacija s potencijalnim donatorima te briga o financijama projekata, „operativci“ zaduženi za rad na terenu i „PR tim“ – skupina koja prati svaki korak projekta pripremajući tekstualne i fotografske te video materijale za promociju rada svoje ekipe. Timove vode učitelji, a svaki projekt ima nekoliko vanjskih suradnji.

Naravno, puno je priprema i vremena uloženo kako bi metoda „pustimo klince da sami rade“ funkcionirala. Projektni i suradnički tim, kojeg čine učitelji iz odabranih 20 škola iz cijele Hrvatske, educirali su domaći i međunarodni stručnjaci kako bi svi uključeni ciljeve održivog razvoja razumjeli, preveli na jezik i uvjete rada u Hrvatskoj te razvijali modele primjene Agende. Nakon dvije trodnevne edukacije u Zagrebu, projektni tim proputovao je cijelu Hrvatsku kao bi s učiteljima do detalja razradio njihove programe održivog razvoja. U svakoj suradničkoj školi upoznali smo njihove specifične probleme te ih usmjeravali kako da samostalno razvijaju ideje koje najbolje rješavaju problem.

Ovakav kondenzirani i individualizirani pristup rezultirao je s čak 21 jedinstvenim projektom održivog razvoja, od kojih svaki rješava neki specifični problem s kojim se susreću lokalne zajednice u 21 županiji!

21 projekt u 21 županiji

Danas u projektu „LORA“ sudjeluje više od 600 učenika iz cijele RH! Oni kroz neformalno i informalno učenje te suradnju provode samostalne projekte kojima rješavaju konkretne okolišne, društvene ili gospodarske probleme u 21 županiji. Projekti koje provode dotiču se svih 17 ciljeva održivog razvoja.

U projektima u Otočcu, Postiri, Slavonskom Kobašu, Kneževim Vinogradima i Komletincima učenici tako razvijaju poduzetnički duh i pokreću malo poduzetništvo – proizvode sirovine i gotove proizvode, izrađuju suvenire te potiču proizvodnju lokalnih proizvoda koje će kasnije preko učeničke zadruge prodavati na sajmovima i događanjima. Zarađenim novcem unaprjeđivat će rad zadruge, platiti školske obroke potrebitim učenicima ili otići na školski izlet.

 

 

Projekti u Puli i Požegi bave se plastikom, jednim od najvećih zagađivača kopna i mora te načinima njenog recikliranja. Oni će, vodeći se principima kružne i plave ekonomije, iskorištenu plastiku pretvoriti u nove proizvode koje će potom prodavati ili ih javno galerijski izlagati.

Koliko često tate odlaze na roditeljske sastanke? Neravnopravnost u obnašanjima uloge roditelja koji sudjeluje na roditeljskim sastancima i informativnim razgovorima izražena je u većini škola, stoga je lako uvidjeti važnost projekta u Neviđanima na otoku Pašmanu koji povećava participaciju tata u odgoju i obrazovanju djece te demistificira neke od uvriježenih rodnih uloga u društvu.

U Ludbregu najesen izlazi prvi dječji hrvatsko-romski rječnik kojeg su osmislila i izradila djeca. Na stranicama rječnika nalazit će se najčešće upotrebljavane riječi kako bi se učenicima olakšalo učenje u prvim razredima. Solidarnost, empatija, prijateljstvo i potpora obilježja su ovog projekta u kojem svatko od nas može uvidjeti plemenite vrijednosti.

 

 

Još jedan takav projekt osmislili su i provede Čakovčani. Oni, osim što proizvode svoju hranu te popravljaju i prepravljaju staru odjeću, starijim i potrebitijim sugrađanima donose lokalno uzgojenu hranu na kućni prag. Možete li zamisliti koliko radosti ova djeca donose svojim starijim sugrađanima?

 

 

Provođenje nastave na otvorenom pozitivno utječe na samopouzdanje, društvene vještine, motivaciju i koncentraciju učenika. Iz tih razloga, učenici iz Koprivnice, Ludbrega, Zagreba, Kutine, Kistanja, Rijeke, Špišić Bukovice i Dubrovnika odlučili su urediti učionice na otvorenom, dok su neki školsko dvorište pretvorili u senzorni park ili permakulturni vrt.

Osnovnoškolci iz malog slavonskog mjesta Komletinci, koji se susreću s problemom nekvalitetne vodovodne vode, u potrazi su za alternativnom opskrbom mjesta vodom – oni će istražiti bunare u svom mjestu kako bi saznali koliko ih ima te ispitati udovoljava li voda u bunarima kriterijima vode za piće, u čemu ih podupire cijela zajednica!

 

 

Učenici iz Karlovca i Klanjca usmjerili su svoje projekte poboljšanju zdravlja svojih vršnjaka promovirajući perjanice ljudskog zdravlja: zdravu prehranu i sport! Karlovčani promiču dolazak u školu biciklom, a Klanjčani zdravu školsku prehranu. Zdravi, kvalitetniji i ljepši odnosi tema su projekta učenika iz Velike Mlake koji će sami izraditi priručnik o poboljšanju odnosa među učenicima u razredu koji će koristiti cijela škola.

Povećanje i poboljšanje razumijevanja čitanja kod djece kao zadatak postavili su si Bjelovarčani. Kroz projekt će omogućiti kvalitetnije metode čitanja, a naročito poboljšati čitanje s razumijevanjem. Projektu je potporu dao i svima nam poznati glumac – Goran Navojec, koji je učenicima svojeg grada čitao na satu.

 

Pokretači promjene

Projekt LORA dokaz je da postoje načini i postoje bolji načini. Samo se suradnjom mogu postići ciljevi za koje se naše društvo tako gorljivo i deklarativno zalaže, dok pravi pokretači promjena postoje negdje drugdje. Vidimo ih u večernjim telefonskim razgovorima u kojima učitelj s učenicima planira akciju čišćenja ili sadnje, u pripremi ankete razrednih kolega, u administraciji koju netko ipak mora odraditi, u posjetu institucijama, lokalnoj tvrtki koja bez velike pompe donira za uređenje školskog vrta, u učiteljici koja djecu poučava aktivizmu. Vidimo to u dječaku kojeg u školu dovodi djed, u volonteru i udruzi, u ravnateljici koja održava sastanak s učenicama, u snazi tima. Zbog takvih boljih načina, LORA osnažuje i provodi promjene koje mnogi od nas žele vidjeti u svijetu, a vas pozivamo da nam se u tome pridružite!