Bioteka - udruga za promicanje biologije i srodnih znanosti

Nastavak projekta “Žedan i gladan laboratorij” u suradnji s NP Krka

Nakon održane radionice “Misija H2O” 26. travnja u OŠ Kistanje, na kojoj smo upoznali učenike s vodenim staništima u regiji (rijeka Krka te pritoci) te razgovarali o važnosti vode, ograničenosti vodnih resursa i podrijetlu vode za svakodnevnu upotrebu, došlo je vrijeme za terenski rad. U četvrtak 10. svibnja otputovali smo u Kistanje kako bismo održali drugu radionicu iz projekta „Žedan i gladan laboratorij“ sufinanciranog sredstvima NP Krka. Radionica je održana u petak 11. svibnja 2018. godine na obali rijeke Krke pored Manastira Krka.

Četrdesetak učenika drugih, trećih i četvrtih razreda Osnovne škole Kistanje okupilo se u prirodi kako bi upoznali životinjske i biljne vrste rijeke Krke, te saznali kako temperatura vode u rijeci utječe na količinu otopljenog kisika koji je biljkama i životinjama neophodan za život.

Polaznike smo podijelili u tri skupine koje su se međusobno izmjenjivale na tri radionice, tako da je svaki polaznik imao priliku kroz rad u manjoj skupini sudjelovati na svakoj od radionica.

Kroz edukativnu igru u kojoj su polaznici glumili molekule vode otkrili smo kako se kisik otapa u vodi i kako temperatura vode utječe na količinu otopljenog kisika. Nakon edukativne igre polaznici su za zadatak imali izmjeriti temperaturu rijeke. To su i učinili tako da su zagrabili površinski sloj vode i potom na uzorku izmjerili temperaturu.

Mjerenje su ponavljali tri puta kako bi povećali točnost mjerenja, a podatke su upisivali u tablicu. Po završetku mjerenja izračunali smo srednju temperaturu vode i uz pomoć krivulje odnosa temperature i otopljenog kisika s grafa očitali količinu otopljenog kisika u rijeci Krki.

Na drugoj radionici polaznici su imali zadatak pronaći i upoznati što više biljaka koje žive u i oko rijeke Krke. U toku rijeke Krke vidjeli smo kako različite biljke pružaju skrovište životinjama koje se skrivaju od velikih grabežljivaca. Zatim smo zamislili što bi se dogodilo kada bismo uklonili sve biljne vrste iz rijeke te zaključili kako bi tada rijeka bila puno siromašnija.


U drugom dijelu radionice o flori polaznici su kao pravi botaničari determinirali biljne vrste na koje su naišli. Kako bismo im u tome pomogli, izradili smo ključ za određivanje biljnih vrsta te uz pomoć botaničara Marka odredili koje biljne vrste žive na obalama rijeke Krke. Većina polaznika prepoznala je neke vrste biljaka, no uz korištenje ključa uspjeli su odrediti njima do tada nepoznate vrste. Vrste koje su polaznici uz pomoć ključa odredili su bijela vrba (Salix alba), poljski jasen (Fraxinus angustifolia), crna joha (Alnus glutinosa), puzajući žabnjak (Ranunculus repens), brula (Scirpus lacustris) i šaš (Carex sp.).

Polazeći treću radionicu polaznici su upoznali životinjski svijet rijeke Krke i njenih obala. Kroz razgovor s edukatorom Igorom polaznici su životinje koje poznaju razvrstali po skupinama. Većina polaznika navodila je životinje iz skupine kralježnjaka, a uz malu pomoć našeg edukatora prisjetili su se i beskralježnjaka.

Nakon što su se upoznali s osnovnim terenskim metodama rada jednog biologa, poput promatranja, osluškivanja i prikupljanja uzoraka, polaznici su na terenu pokušali pronaći što više različitih životinja. Polaznike smo podsjetili da se nalaze na području Nacionalnog parka i da je izuzimanje životinja iz prirode zabranjeno osim u znanstvene svrhe i to s posebnom dozvolom. Polaznici su odmah prionuli traženju i već nakon nekoliko trenutaka imali prvi nalaz – zelenu krastaču (Bufo viridis), nezgrapnog pjegavog vodozemca.

Uskoro smo otkrili i barsku kornjaču (Emys orbicularis), zatim primorsku guštericu (Podarcis siculus), vodencvjetove (Ephemeroidea) i ličinke leptira (Lepidoptera).

Polaznici su pomno promotrili nađene životinje bez da ih ometaju i zaključili su kako su one razvile razne prilagodbe na okoliš u kojemu žive, ali i za zaštitu od predatora. Neke od prilagodbi koje su polaznici prepoznali bile su mimikrija, mogućnost brzog bijega, otrovne žlijezde te čvrsti oklop.

Čistoća rijeke Krke i povoljni životni uvjeti osigurali su bujanje biljnog i životinjskog svijet u njezinom okruženju te su stvorili uvijete za razvoj jedinstvenog ekosustava s izrazito razvijenom bioraznolikošću. Svaka promjena, poput zagađenja, zagrijavanja vode i smanjenja brzine toka mogla bi značajno ugroziti razvijeni ekosustav što su polaznici kroz radionice i ovaj projekt uspjeli osvijestili.

Izvor sufinanciranja: Nacionalni park Krka, sukladno Ugovoru o poslovnoj suradnji (2017. godina)

Upiti i informacije o projektu: Petra Peleš, petra.peles@bioteka.hr